Važan plan Bruxellesa, odnosi se na dostupnost ključnih lijekova

Nacrt zakona, koji je usvojen s 27 glasova za, jednim protiv i osam suzdržanih, ima za cilj osigurati visoku razinu zaštite javnog zdravlja građana EU-a smanjenjem ovisnosti Unije o trećim zemljama te jačanjem konkurentnosti europskog farmaceutskog sektora.

Strateški projekti i pristup namjenskom financiranju

Nacrt teksta podržava uspostavu industrijskih „strateških projekata” u EU-u kako bi se izgradili, modernizirali i unaprijedili proizvodni kapaciteti za kritične lijekove ili njihove osnovne sastojke. Kako bi se osigurao koordinirani pristup na razini EU-a i pravna sigurnost za nositelje projekata, zastupnici žele da Europska komisija donese smjernice za procjenu takvih projekata.

Izvješće zahtijeva da EU, uključujući putem regionalnih fondova, kao i države članice, daju prioritet financijskoj potpori strateškim projektima. Zastupnici također žele uspostavu posebnog „fonda za sigurnost kritičnih lijekova” u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) EU-a.

Jačanje zajedničke nabave inovativnih i skupih lijekova

Zastupnici žele da postupci javne nabave omoguće dodjelu ugovora s više dobavljača za isti proizvod, kako bi se potaknula diversifikacija opskrbe te osiguralo da se proizvodnja odvija kod različitih proizvođača i na različitim geografskim lokacijama unutar EU-a. Tijela javne nabave trebala bi primjenjivati kriterije koji daju prednost proizvođačima koji značajan dio kritičnih lijekova proizvode u EU-u.

Izvješće ističe prednosti dobrovoljne zajedničke nabave (primjerice, kada tri ili više država članica zajednički nastupaju ili kada se radi o zajedničkoj nabavi u kojoj sudjeluju Europska komisija i najmanje pet država članica) radi poboljšanja opskrbe, osobito za lijekove za rijetke bolesti, antimikrobne lijekove te druge inovativne, skupe ili specijalizirane terapije.

Koordinacija i preraspodjela nacionalnih zaliha

Zastupnici pozivaju na uspostavu mehanizma EU-a za koordinaciju nacionalnih zaliha i kriznih rezervi kritičnih lijekova. Također žele da Europska komisija, kao krajnju mjeru, dobije ovlasti odlučivati o preraspodjeli lijekova iz jedne nacionalne zalihe u jednu ili više drugih država, u slučajevima kada je utvrđen manjak ili poremećaj u opskrbi kritičnim lijekom.

Sokol: Važan iskorak u zdravstvenoj politici

Hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol je istaknuo da je ovo važan iskorak u zdravstvenoj politici kojim se na prvo mjesto stavljaju interesi država članica EU umjesto interesa stranih industrija lijekova.

"Posvećeni smo jačanju dostupnosti i opskrbe kritičnim lijekovima za sve građane EU-a. Suočavamo se s dugotrajnim nestašicama i smanjujemo ovisnost o ograničenom broju vanjskih dobavljača. Izvješće donosi strateške projekte, zajedničku nabavu i poticaje potrebne za jačanje farmaceutske proizvodnje u EU-u, uz osiguravanje pravednog pristupa osnovnim lijekovima poput antibiotika, inzulina i lijekova protiv bolova. Time se približavamo otpornijem, neovisnijem i pacijentima usmjerenom farmaceutskom sustavu koji donosi stabilnost i bolju zdravstvenu skrb diljem EU-a.”, kazao je Sokol.

Sljedeći koraci

Stajalište Europskog parlamenta očekuje se na plenarnoj sjednici u siječnju 2026., nakon čega mogu započeti pregovori s vladama država članica EU-a.